Papa Aleksandar VII

[adrotate group="1"]

Piše: Marko LESKOVAR

Papa Aleksandar VII. rođen je kao Fabio Chigi ( 1599. ) u poznatoj Sieni . Potjecao je od kneževske obitelji , koja je imala ugled. Otac mu se zvao Flavije a Majka Laura ( rođena Marsigli ) . Njegova loza potječe  iz  Siene , te je još u 14. stoljeću bila plemićka , poznata pod imenom Ardengheschi. Bio je krhkog zdravlja , te se sa mnogo truda i različitih učitelja , izborio za kvalitetnije obrazovanje. U Sieni je  i studirao na sveučilištu. Stekao je doktorat ( 1626. )na području teologije , filozofije , kanonskoga i građanskoga prava , što je u ono vrijeme bilo briljantno postignuće. No briljantno postignuće je ono zaista i danas. Ubrzo nakon toga , odlazi u “ vječni grad “ Rim . Kod Svete Stolice , radio je kao referandij na sudu „ Apostolske Signature za pravdu i milost  “ vice – legat u Ferarri ( 1627. – 1633. ) te čak inkvizitor na prelijepoj Malti ! Za svećenika je zaređen ( 1634. ) primivši sakramenat sv. reda. Već slijedeće ( 1635. ) papa Urban VIII. imenovao ga je biskupom Narda ( područje talijanske Apulije ) . Ugledan apostolski nuncij u njemačkome Kolnu, bio je od ( 1639. – 1651. ) . Tu je predstavljao Sv. Stolicu i na poznatoj mirovnoj konferenciji u Munsteru ( područje Westfalije )  kojoj je bio cilj , postići prikladan dogovor o završetku krvavog Tridesetogodišnjeg rata u kojem su i Hrvati ginuli na obje zaraćene strane. Westfalski mir je potpisan tek ( 1648. ) čime je spomenuti rat i konačno završen. Ipak , Fabio Chigi, nije želio potpisati zaključne dokumente toga sporazuma, suprotno tadašnjem stajalištu Sv. Stolice,  jer je zaključio da zahtjevi Francuske vlasti , žele dati prevelike povlastice tadašnjim protestantima. Neki  kažu da si je Fabio time  na neki način našao neprijatelja , kardinala Julesa Mazarina ( francuz ) koji je bio čak i predsjednik francuske vlade ! Mazarin je poznat i iz filma, prezime Mazarin spominjalo se i u popularnom filmu, gdje je glumio Michael York, glumac hrvatskih korijena. Papa Inocent X. pozvao je ( 1651.) Fabia u Rim , te je uskoro bio imenovan državnim tajnikom same Sv. Stolice! Već slijedeće ( 1652. ) papa ga je imenovao kardinalom. Papa Inocent  X. umro je ( 1655. ) . Na slijedećim konklavama, dok se je birao novi papa, nekako se željelo odstraniti utjecaj europskih država . Spomenuti kardinal Mazarin, navodno nije želio da Fabio postane novi papa. Tako je sama Francuska , stavila svoj veto na izbor novog pape. Ministra samog francuskog kralja Luja XIV. uvjerili su da ipak opozove stavljeni veto na istoga papu. Tako je 7. travnja ( 1655. ) za papu izabran nesvakidašnje inteligentan, iskusan i mudar Fabio Chigi , koji je uzeo ime Aleksandar VII.  To ime je uzeo po davnom prethodniku Aleksandru III. koji također bio iz Siene, te je bio poznat po III. lateranskom saboru i pohodu hrvatskim krajevima, davne ( 1177. ) . Novi papa, Aleksandar VII. za vrijeme užasne epidemije kuge ( 1656. ) brižljivo je organizirao maksimalnu pomoć . Dao je podignuti i konkretni hospicij na otoku sv. Bartolomej, da bi izolirao one, koji su već zaraženi . Ipak , sam podmukli francuski kralj Luj XIV. žalio se kako mu je veleposlanik u Rimu zlostavljan, te je iz Pariza protjerao samog papinskog nuncija  i zauzeo posjede u poznatome Avignonu. Papa je želio pomoći  i Veneciji u njezinim borbama da svladaju Tursku silu. Žustro je reagirao na zabludu tadašnjeg janzenizma, te je o tome objavio i konkretne dokumente. To je bilo vrijeme kada je Ivan IV. Braganza , želio biti kralj Portugala , te kada je švedska kraljica Kristina, koja je postala katolkinja , stigla u Rim. Sv. Franju Saleškog  , upravo je on proglasio blaženim ( 1661. ) . te već  ( 1665. ) svetim. Bio je duboko svjestan neprocjenjive važnosti Vatikanske knjižnice u kojoj je povijest čitavoga svijeta . Kolonada koja okružuje predivan trg Sv. Petra , napravljena je za vrijeme pape Aleksandra VII. Umro je u Rimu ( 1667. ) u godini kada je naš Dubrovnik potresao snažan potres, te je sahranjen u mauzoleju bazilike sv. Petra . Njegov pontifikat, obilježio je lice Crkve a time i svakako, tijek središnjih europskih zbivanja.