Nove izložbe u Etnografskom muzeju

Uz 100. obljetnicu smrti i donacije zbirke tkiva i veziva Etnografskom muzeju (1920.-2020.)
Tijekom druge polovice 19. i početkom 20. stoljeća, u okviru integracijskih i modernizacijskih procesa hrvatskoga društva, istaknute ličnosti političkoga i kulturnoga života višekratno su isticale potrebu osnivanja nacionalnoga etnografskog muzeja, a po njegovu osnutku 1919. na različite su načine usmjeravale i podupirale započetu djelatnost. Milko Cepelić, poznavatelj narodnoga tekstilnog rukotvorstva, predlagao je osnivanje muzeja „za tekstilija hrvatskog naroda“ kao svojevrsne preteče specijaliziranoga etnografskog muzeja. Svoju zbirku „tkiva i veziva“, dijelom detaljno opisanu u tzv. Katalogu predmeta, oporučno je ostavio Etnografskom muzeju.
Izložbom se javnosti predstavljaju odabrani primjerci uporabnoga tekstila, odjevno ruho, nakit i dr. iz darovane cjeline od ukupno 302 predmeta koja su u muzejski fundus ušla 1920. godine te dokumenti iz privatnog vlasništva Cepelićeve pranećakinje Đurđice Gross-Ašperger.
Autorica izložbe: Katarina Bušić
Autorica likovnog postava i vizualnog identiteta: Nikolina Jelavić Mitrović
„ETNOGRAFSKI MUZEJ – PALAČA S POTPISOM“
Prigodna izložba u povodu rekonstrukcije i obnove fasade i krova zgrade Etnografskoga muzeja (2019.) objedinit će dvije kategorije – povijesnu i suvremenu, odnosno dvije tematske cjeline – izgradnju i opremanje palače 1902. – 1903. te obnovu i rekonstrukciju pročelja i krova, u suradnji s dvoje vanjskih stručnjaka-suradnika: dr. sc. Dragana Damjanovića, red. prof. na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, i Blande Matice, konzervatorice savjetnice Hrvatskog restauratorskog zavoda (u miru).
Izložba se nadovezuje na obilježavanje 100. obljetnice osnutka Etnografskoga muzeja (2019.) i predstavlja do sada malo poznatu povijest izgradnje i opremanja same palače u na početku 20. stoljeća, u kontekstu onodobih društveno-političkih kretanja. Također, predstavlja zahtjevan projekt obnove i rekonstrukcije pročelja prema prvotnom arhitektonskom rješenju. Izložba je namijenjena široj zainteresiranoj te posebno stručno-znanstvenoj javnosti (povjesničarima umjetnosti, povjesničarima, arhitektima, studentima…), jer tematizira okolnosti izgradnje prve građevine u Zagrebu podignute od strane državnih organa vlasti koja je u cijelosti usvojila novu modernističku secesijsku estetiku.