Iskustva socijalne inkluzije u Hrvatskoj i politike prema mladima

[adrotate group="1"]

Međunarodni europski seminar, koji se danas i sutra održava na temu politike prema mladima u Europskoj uniji, u organizaciji Kršćanskog radničkog pokreta (Movimento Cristiano Lavoratori) okupio je brojna poznata europska imena koja se bave ovom problematikom. Tijekom današnjega dana putem video veze na ovom skupu govorio je i hrvatski znanstvenik i društveno-kulturni djelatnik Vanja Gavran. On je o ovoj temi govorio s naglaskom na Republiku Hrvatsku.

Zbog važnosti teme i izuzetnog znanstvenog  pristupa cijelo izlaganje gospodina Gavrana portal www.kerigma-pia.hr donosi u cjelosti:

ISKUSTVA SOCIJALNE INKLUZIJE U HRVATSKOJ I POLITIKE PREMA MLADIMA

Mladi se, tijekom svog odrastanja, susreću s mnogim izazovima koji prate proces preuzimanja trajnih društvenih uloga. Taj kompleksan proces oblikovan je različitim silnicama koje u konačnici određuju njegov uspjeh. U prvom redu, pod utjecajem je individualnih aspiracija i nastojanja mladih da se, u skladu s individualnim mogućnostima i vizijom vlastitog života, realiziraju u odabranim društvenim ulogama.

Uspješno preuzimanje društvenih uloga ne ovisi samo o mladima, njihovim vrijednostima, potencijalima i aspiracijama već i o društvu u kojem žive. Tranzicija iz mladosti u odraslost oblikovana je i društvenim očekivanjem da mladi uspješno usvoje dominantne društvene vrijednosti i ponašanja kojima će doprinijeti društvenoj stabilnosti i kontinuitetu, ali i povećanju razvojnih i drugih kapaciteta društva.

Društveno uvjetovane okolnosti su često one koje određuju tempo i kvalitetu uključivanja u svijet odraslih.

Zbog toga svako društvo nastoji graditi društveno okružje pogodno za normalan

život, a u skladu sa svojim mogućnostima ulažu u mlade i njihovu „pripremu“ da

budu spremni za svijet u kojem žive ili koji ih očekuje.

EU I MLADI

I Europska unija dakako vodi računa o pitanjima koja se tiču mladih. Puno je

inicijativa i projekata, ali ću samo spomenuti neke od njih.

Vijeće Europske unije donijelo je prošle nekoliko važnih zaključaka vezanih za mlade

i tržište rada. Tako se u tom dokumentu navodi da će demografske promjene zbog

sve veće stope ekonomske ovisnosti starijih osoba u EU-u vršiti pritisak da se

poveća razina produktivnosti osoba koje će ući na tržište rada kako bi se nadoknadio

odlazak iskusne radne snage u mirovinu. Očekuje se da će postignuća u području

tehnologije i inovacija, poduprta i u okviru EU-ovih inicijativa za jedinstveno digitalno

tržište te istraživanje i razvoj, dovesti do sve veće upotrebe digitalne tehnologije u

gospodarstvu te zastarjelosti određenih radnih mjesta, dok u drugim gospodarskim

područjima mogu dovesti do otvaranja novih mogućnosti zapošljavanja. Kako bi

iskoristili takve transformacije, svi mladi Europljani, uključujući one s manje

mogućnosti, moraju imati pristup uključivom i kvalitetnom formalnom i neformalnom

obrazovanju koje će poboljšati ukupan raspon njihovih vještina. Dionici smo 4.

industrijske revolucije. Roboti će uskoro zamijeniti 800 milijuna radnih mjesta, ali će

nastati nova. Ove godine nestalo je 1,8 milijuna poslova, ali je nastalo novih 2,3

milijuna.

Samo obrazovanje treba pratiti sve ekonomske izazove. Svjedoci smo da se ono

sporo reformira u odnosu na brzinu razvoja novih tehnologija i nove ekonomije.

Danas možda obrazujemo kadar koji nam neće trebati za deset godina, ako ne i

prije. Tradicionalno obrazovanje gubi svoj smisao u suvremenom digitalnom društvu

kada učimo svaki dan i kada ne učimo samo od nastavnika. U kontekstu

osiguravanja čvrstog temelja za buduće radno okruženje neophodno je promicati

stjecanje vještina koje pogoduju učinkovitoj uporabi i razumijevanju tehnologije.

Vještine ne bi trebale biti usmjerene samo na svladavanje novih tehnologija, već i na

razumijevanje načina na koji one mogu doprinijeti utjecaju na društvo. Mladi

Europljani bi pri povećanju svojih sposobnosti u svrhu učinkovitog ostvarenja koristi

od promjenjive prirode posla trebali posjedovati i ključne kompetencije koje uključuju

meke vještine povezane, među ostalim, s rješavanjem problema, komunikacijom,

poduzetničkim vještinama, kritičkim promišljanjem, kreativnim razmišljanjem,

samopredstavljanjem, samoizražavanjem i pregovaranjem.

U strategiji Europske unije za mlade za razdoblje 2019. – 2027. mladi su prepoznati

kao krojači vlastite sudbine koji doprinose pozitivnim promjenama u društvu i

obogaćuju ambicije EU-a, a politika za mlade prepoznata je kao politika kojom se

može doprinijeti stvaranju prostora u kojem mladi mogu iskorištavati prilike i

povezivati se s europskim vrijednostima. S obzirom na promjene u području

zapošljavanja Europska unija trebala bi podupirati osobni razvoj mladih i pomoći im

da postanu samostalni, graditi njihovu otpornost te im osigurati potrebne resurse za

sudjelovanje u društvu, doprinoseći time iskorjenjivanju siromaštva mladih i svih

oblika diskriminacije te promicanju socijalne uključenosti. Ova strategija zapravo

dosta govori o najugroženijim skupinama mladih jer im prijeti rizik od marginalizacije

ili diskriminacije na temelju elemenata kao što su njihovo etničko podrijetlo, spol,

seksualna orijentacija, invaliditet, vjera, uvjerenje ili političko mišljenje kako bi se

osiguralo uključivanje svih mladih na tržišta rada u budućnosti te se poziva članice

EU da upravo djeluju kako ne bi došlo do ovakvih situacija.

Strategija isto naglašava da će se buduće generacije mladih Europljana u radnom

okruženju ispunjenom mogućnostima i izazovima, i to u globalnom kontekstu u

kojem će EU nastojati poboljšati kvalitetu života svojih građana i na taj način

povećati svoju gospodarsku konkurentnost, produktivnost rada i vještine radne

snage te osigurati mogućnost ispunjenja ciljeva, očekivanja i ambicija mladih. Kaže

se da promjenjiva priroda rada može pozitivno utjecati na živote mladih Europljana i

budućih generacija. Istodobno je potrebno razmotriti relevantna pitanja i posljedice

povezane, među ostalim, s oblicima i statusom zaposlenja, koje prate takve

preobrazbe, posebno u pogledu mladih s manje mogućnosti koji mogu imati nisku

razinu vještina. U tom kontekstu potrebno je povećati informiranost i svijest mladih o

posljedicama različitih oblika i statusa zaposlenja.

U studenome 2018. u EU-u je bilo nezaposleno 3,4 milijuna mladih (mlađih od 25

godina) u usporedbi sa studenim 2017. nezaposlenost mladih u 28 država članica

EU-u smanjila se za 189 000 stopa nezaposlenosti mladih u 28 država članica EU-e

u studenome 2018. iznosila je 15,2 %, a u studenome 2017. 16,1 %.

HRVATSKA I MLADI

Hrvatska je na posljednjem popisu stanovništva 2011. godine imala oko 4 300 000

stanovnika, dakle jednu trećinu više stanovnika nego ima sam Rim. Od tog broja 1

750 000 stanovnika je mladih do 35 godina, što je dakle oko 40 % ukupnog

stanovništva. Od tog broja mladih 850 000 je radno sposobnih od 18 do 35 godina ili

19,76 %. No, najnovije procjene pokazuju da je ukupan broj stanovnika u Republici

Hrvatskoj smanjen na oko 4 060 000 stanovnika, a što je rezultat ekonomskih

migracija stanovništva nakon što je Hrvatska postala članica Europske unije. Od

toga je 1 380 000 stanovnika do 35 godina starosti ili 34 %, a radno sposobnih 705

700 ili 17,4 %. Godišnji prirodni pad stanovnika u Hrvatskoj je 16 000.

U posljednjih pet godina u Hrvatsku se doselilo nešto malo više od 88 000

stanovnika, ali ju je istovremeno napustilo 189 000. Najvećim dijelom oni koji su

doselili u Republiku Hrvatsku su iz Bosne i Hercegovine, budući da jedan broj

stanovnika Bosne i Hercegovine, koji su uglavnom Hrvati imaju i hrvatsko

državljanstvo. Dobra je stvar za Hrvatsku što se broj onih koji iseljavaju smanjuju iz

godine u godinu, a ima i slučajeva da se ti koji su iselili u druge zemlje Europske

unije i vraćaju u Hrvatsku. Gledajući ukupne podatke i popise stanovništva ipak se

može reći da Hrvatska u fazi depopulacije, ali je za očekivati bolje trendove zbog

niza ekonomskih mjera koje provodi hrvatska vlada, a o tome ću nešto više reći

nešto kasnije.

Izvan Hrvatske živi više Hrvata nego u Hrvatskoj, a njihov potencijal je ogroman. Oni

godišnje u Hrvatsku doznače oko 2,3 milijarde eura, a investicijski potencijal im je

oko 10,3 milijarde eura.

Evo nekih zanimljivih podataka o strukturi mladih u Republici Hrvatskoj. U ovoj tabeli

mogu se vidjeti podaci o broju djece i mladih u školama i fakultetima. Dakle, 2011.

godine Hrvatska je imala 356 468 učenika osnovnih škola, a 2020. 315 803, što je

pad od 11,4 %. Srednjoškolaca je 2011. imala 184 992, a 2020. 146 270 i pad je za

čak 20,9 %. Studenata je 2011. godine bilo 166 503, a ove godine 155 939. I tu se

vidi pad od 6,3 %. Ukupno gledajući u obrazovanju je 2011. bilo 707 963 osoba, a

ove godine 618 009. Ukupni pad je 12,7 %. To su svakako podaci koji zabrinjavaju,

jer se postavlja pitanje radne snage i kapaciteta za nekih 10 godina. Ne može se

očekivati snažan gospodarski razvoj sve dok traje depopulacija, kažu demografski

stručnjaci u Hrvatskoj.

ISTRAŽIVANJE ZAKLADE FRIEDRICH EBERT

Držim zanimljivim reći vam nekoliko informacija o jednom istraživanju koje je provela

njemačka zaklada Friedrich Ebert 2018. i 2019. godine. Istraživanjem je obuhvaćeno

10 000 mladih iz deset zemalja Jugoistočne Europe starosti od 14 do 29 godina.

Istraživanje obuhvaća i Hrvatsku te je ispitano 1500 mladih. Istraživanje je uključivalo

dosta segmenata, ali osvrnut ću se samo na one koji se tiču obrazovanja,

zapošljavanja i mobilnosti.

Kada je riječ o obrazovanju ovo istraživanje je pokazalo da je 41 posto ispitanih

zadovoljno kvalitetom obrazovanja u Hrvatskoj, 22 posto je nezadovoljno, a 37 posto

donekle zadovoljno. Drukčije rečeno, prosječna ocjena na ljestvici od 1 do 5 koju

ispitanici daju kvaliteti obrazovanja iznosi 3.2. Tako se u ovome

istraživanju pokazuje da nešto više od polovice mladih (51 posto)

smatra da sustav obrazovanja i osposobljavanja u Hrvatskoj nije

dobro prilagođen tržištu rada. Kad se razmotri poduzorak koji obuhvaća one koji su

trenutno u sustavu obrazovanja (N=675), vidljivo je da čak 35 posto

njih smatra da će teško pronaći posao nakon što završe formalno

obrazovanje. Treba napomenuti da u usporedbi sa zemljama članicama EU ima

najveći postotak mladih koji smatraju da će vrlo teško naći posao nakon završetka

formalnog obrazovanja.

Prema tom istraživanju 40 posto mladih još uvijek čeka svoje zaposlenje tj. nema

posao, ali ga ni ne traži. Nešto više od jedne petine ima stabilan posao s ugovorom

na neodređeno, a 18 posto ih radi s ugovorom na određeno vrijeme. 11 posto mladih

nema posao, ali ga aktivno traži. U struci radi 37 posto mladih, u poslovima bliskima

struci 25 posto, a 36 posto ih ne radi u svojoj struci. Mladi su ispitani i o sektoru u

kojem su zaposleni, a rezultati slijede već poznati obrazac: privatni sektor je sa 76

posto dominantan, u javnom radi 20 posto zaposlenih ispitanika, a druge

organizacije su po zapošljavanju zastupljene s manje od 5 posto. Kada je riječ o

preferiranom sektoru zaposlenja, polovica svih ispitanika izražava želju za

zaposlenjem u privatnom sektoru, dok u javnom sektoru želi raditi dvije petine

mladih. 79 posto mladih smatra kako su za uspješno zapošljavanje potrebne veze s

osobama na pozicijama moći, 78

posto ih drži kako treba imati utjecajne prijatelje, 74 posto je

izjavilo da će zapošljavanje biti uspješno ako postoji odgovarajući stupanj

obrazovanja ili stručnost, a 72 posto ih smatra kako je potrebna sreća. Također,

nešto više od polovice mladih (51 posto) drži da je članstvo u političkoj stranci ili

iskustvo iz inozemstva dobra ulaznica u svijet rada.

I na koncu nekoliko riječi o temi migriranja. Želju za emigracijom iskazuje trećina

mladih, a dvije trećine njih uopće nije zainteresirano za odlazak. Većina ispitanika

ima umjerenu želju za odlaskom, a jako ili vrlo jako želi otići desetina njih. Motivi

odlaska najčešće su ekonomske prirode (poboljšanje životnog standarda 44 posto,

bolje mogućnosti zapošljavanja 28 posto i veće plaće 19 posto), a nešto više od

desetine mladih željelo bi nastaviti obrazovanje u inozemstvu. Njemačka je prvi izbor

zemlje za potencijalnu imigraciju jer bi skoro trećina mladih u slučaju odlaska iz

domovine odabralo ovu zemlju tradicionalne imigracije građana Hrvatske. Mladi su

kao zemlje prvog izbora naveli Njemačku (33 posto), Austrija je privukla 9 posto

mladih, Velika Britanija posto, Švedska i Švicarska po 6 posto, SAD 5 posto, dok su

ostale zemlje pojedinačno privukle ispod 5 posto mladih, a nesigurnih je bilo 11

posto.

POLITIKA PREMA MLADIMA U HRVATSKOJ

Gospodarske reforme u Republici Hrvatskoj se posljednjih nekoliko godina ozbiljno

provode, posebno one porezne i upravo se ovih dana u hrvatskom parlamentu glasa

o novim poreznim olakšicama koje će omogućiti dodatan rast plaća u 2021. godine i

pored krize, posebno onih zaposlenih u javnim i državnim službama. Isto tako država

je smanjila porez na dodatnu u turizmu koji je glavna gospodarska grana u

Hrvatskoj.

U ovo vrijeme krize izazvane korona virusom hrvatska se vlada susrela s dodatnim

izazovima pored onih tekućih kada je riječ o radnicima i zapošljavanjima. No,

socijalni dijalog je je u ovo vrijeme bio još izraženiji jer je bio cilj očuvati radna

mjesta. Svi poslodavci čije je poslovanje bilo značajno pogođeno korona krizom

država je mjesečno po zaposleniku davala 550 eura i plaćala doprinose. U prvom

naletu u proljeće čak 1/3 radnika primala je tu subvenciju. Radni tjedan je za oni koji

su željeli skraćen na 4 radna dana, a peti dan plaćala je država. I pored toga

minimalna plaća ponovno je rasla i sada iznosi 500 eura neto. Inače, u posljednjih

pet godina minimalna plaća je rasla za 30 %, a prosječna za 20 %. Provedeno je

više od 60 mjera, a one se velikim dijelom tiču i mladih.

Vladi Republike Hrvatske tema obrazovanja, zapošljavanja i mladih je jedan od

prioriteta. Godine 2012. utemeljen je i Vladin savjet za mlade. Savjet za mlade je

međuresorno savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske sa zadaćom

sudjelovanja u razvoju javnih politika za mlade. Isto tako organiziran je i Središnji

državni ured za demografiju i mlade koji obavlja upravne i druge poslove koji se

odnose na praćenja i analizu demografskih trendova i kretanja u Republici Hrvatskoj,

posebice promjene u broju stanovnika, prirodnom kretanju stanovništva migracijama

i strukturi stanovništva; predlaže mjere usmjerene na porast nataliteta,

uravnoteženje dobne strukture, održanje prostorne ravnoteže stanovništva;

motiviranja mladih za ostanak u Hrvatskoj itd.

Prošle godine usvojena i nova obrazovna kurikularna reforma obrazovanja u

osnovnoj školi u kojem je naglasak stavljen na rezultate učenja. I dana danas se u

javnosti vodi rasprava je li reforma bila dobra ili nije, a rezultate ćemo vidjeti za

nekoliko godina. Ono što je vidno već godinama u hrvatskom obrazovanju je manjak

učenika u zanimanjima. Malo tko želi upisati školu za automehaničara,

vodoinstalatera, tesara. I dalje su najpopularnije gimnazija i ekonomska škola.

Hrvatska je smanjila stopu nezaposlenosti mladih s gotovo 50 posto 2017. na 21

posto 2019. godine.

Mladima su omogućeni različiti benefiti. Jedan od njih je i poticaj prilikom

samozapošljavanja. Tako već nekoliko godina država potiče samozapošljavanje, a

6

ove godine je osigurala do 15 000 eura po osobi, što su u Hrvatskoj ozbiljna sredstva

za pokretanje svog posla.

Isto tako država subvencionira doprinose za zdravstvo i druga davanja za zaposlene

do 30 godina na način da ta sredstva uplaćuje umjesto poslodavca te na taj način

potiče zapošljavanje mladih. Zaposleni do 25 godina ne plaćaju porez na plaću, kao

mi gradski porez Oni između 25 i 30 godina bi trebali plaćati pola propisanog poreza

na dohodak. Osim toga poslodavac je već oslobođen plaćanja zdravstvenog

doprinosa od 16,5 posto za sve mlađe od 30 godina koje je zaposlio. Ovisno o visini

osnovne plaće ovom su mjerom mladima plaće uvećane od 30 do 200 eura. Samo

za ovo mjeru država je osigurala 100 milijuna eura.

Isto tako osigurava plaće za pripravnike. U realnom sektoru 50% godišnjeg troška

bruto plaće radnika prema plaći tog radnog mjesta poslodavca i 50% troška

prijevoza. U javnom sektoru 100% iznosa prema iznosu pripravničke plaće, koja

iznosi 85% plaće radnog mjesta.

Država mladim poljoprivrednicima isto tako osigurava od 20 000 do 50 000 eura

bespovratnih sredstava.

Vrlo važni su i poticaji na kupnju ili gradnju prve nekretnine. Subvencioniranje

stambenih kredita je program stambenog zbrinjavanja u sklopu kojeg država pomažu

pri otplati dijela stambenog kredita pri kupnji stana ili kuće, odnosno pri otplati kredita

za izgradnju kuće u trajanju od pet godina. Program se uspješno provodi od 2017.

godine i to jednom godišnje

Na poziv su se mogli prijaviti svi građani mlađi od 45 godina koji u svom vlasništvu

nemaju stan ili kuću. Subvencioniranje kredita odobrava se za kupnju stana ili kuće,

odnosno gradnju kuće do najviše 1500 eura po metru kvadratnom odnosno do

najvišeg iznosa kredita od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti.

Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje,

odnosno gradi, te se kreće od 30 do 51 posto iznosa rate kredita. Najveće

subvencije dobivaju oni koji kupuju stan ili kuću ili grade kuću u najnerazvijenijim

područjima, dok 30 posto mjesečne rate kredita ide onima koji su odlučili kupiti ili

izgraditi nekretninu u urbanim središtima poput Zagreba.

Ova mjera ujedno je i demografska mjera jer se za svako živorođeno/usvojeno dijete

u razdoblju subvencioniranja kredita, subvencija produžuje za dodatne dvije godine.

Također, subvencija se produžuje za dodatnu godinu po svakom djetetu u obitelji

koje u trenutku podnošenja zahtjeva za subvencije nije starije od 18 godina.

Javnost je ovu mjeru već prepoznala kao kvalitetnu, a o uspješnosti najbolje govori

podatak da je u četiri godine provođenja odobreno 13 011 subvencioniranih kredita.

U obiteljima koje koriste subvencije do sada je rođeno više od 2 000 djece. U istom

razdoblju 8 153 obitelji riješilo je svoje stambeno pitanje kupnjom stana, 3 525

kupnjom kuće te 1.333 izgradnjom kuće. Ove brojke će još rasti kad im se pribroje

zahtjevi posljednjeg poziva, koji su trenutno u obradi. Država je za subvencije do sad

uplatila preko 30 milijuna eura.

7

Na sve ovo treba dodatni i različite europske fondove koji su usmjereni

poduzetništvu, a koje dakako crpe i mladi.

UMJESTO ZAKLJUČKA

Na koncu bih umjesto zaključka prikazao samo jednu mapu na kojoj se može vidjeti

prirodno kretanje stanovnika. Zemlje koje su označene crvenom i smeđom bojom

imaju značajan pozitivan prirodni rast, a sivo i crno značaja prirodni pad. Mislim da

nije potrebno previše komentara. 50 milijuna stanovnika već je pokrenulo svoj proces

migracija iz Bliskog istoka i sjeverne Afrike. Europska unija godišnje treba oko 5

milijuna novih radnika, a sama Njemačka oko 900 000. Poslodavcima je već sada

teško popuniti slobodna radna mjesta za poslove na višoj i srednjoj razini. Izvjesno je

kako više nije moguće dozvoliti useljavanje u Europsku uniju kao što je bio slučaj

2015. godine. Jasno je da migracije nije moguće zaustaviti, ali one bi, po mišljenju

stručnjaka, trebale biti kontrolirane, dakle da se u Europsku uniju primaju oni

kvalitetni kadrovi.

Paralelno s ovim ili bolje reći i prije ovoga Europska unija, sve njezine članice, ali i

ostale europske unije moraju voditi računa i o svojim ljudskim resursima. Ulaganje u

obrazovanje, poticanje mladih u gradnji njihovih života i karijera, skrb za obitelji od

presudne su važnosti za budućnost Europe. Ako se mi ne budemo brinuli o tomu

brinut će se neki drugi.