Doprinos Republike Hrvatske Hrvatima u BiH kroz međudržavnu gospodarsku suradnju

[adrotate group="1"]

Preko 150 potpisanih sporazuma u gospodarskom smislu između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine su pokazatelj da i jedna i druga država promišljaju o kvalitetnijoj suradnji te da ta suradnja donosi ozbiljne rezultate. Znamo da je Hrvatska najveći uvoznik bosansko-hercegovačkih proizvoda i obrnuto te da se sve objektivne prepreke mogu otkloniti, mišljenje je Drage Juroša, poduzetnika podrijetlom iz BiH koji živi i radi u Republici Hrvatskoj, a najviše poslovnih poteza vuče u BiH.

Piše: Anto PRANJKIĆ

Republika Hrvatska je prema Daytonskom mirovnom sporazumu dužna skrbiti o Hrvatima u BiH, ali i kao posebna kategorija državljana Republike Hrvatske Hrvati BiH u posebnom položaju te su prema Ustavu RH sastavni dio hrvatskoga korpusa i nalaze se u skupini koju čine Hrvati izvan Republike Hrvatske zajedno sa iseljenicima i nacionalnim manjinama koje žive u 12 europskih zemalja. No, Hrvati u BiH su tamo  konstitutivan narod te su stoga i u hrvatskom zakonodavstvu posebno definirani i to kao „Hrvati u BiH“. Tako se i na njih odnosi Zakon o odnosima RH prema Hrvatima izvan RH i posebna Strategija koja je donesena kako bi se uspješnije djelovalo. U tom smislu kod uspostavljanja suradnje Hrvati u BiH čine posebnu cjelinu.

Gospodarstvo je posebna grana i ona prvenstveno ovisi o tržištu, ponudi i potražnji između dvije države i prelazi nacionalna određenja, pa je Republika Hrvatska svu gospodarsku aktivnost tako i usmjerila na državne institucije BiH i ostvarivanje suradnje direktno  između tvrtki. No, značajnu ulogu u ovom poslu igra i Hrvatska gospodarska komora, koja aktivno pronalazi načine zajedničke suradnje s gospodarstvenicima i institucijama prijateljske i susjedne zemlje s kojom ju vežu posebne i neraskidive povijesne, prirodne a i  tržišne okolnosti i kretnje.

U tom smislu Republika Hrvatska je sa BiH potpisala oko 150 ugovora i sporazuma koji su i sada na snazi i doprinose kvalitetnijem i učinkovitijem međusobnom poslovanju. Prema riječima Refika Hajdandžića, privatnog poduzetnika iz Bihaća ne treba niti govoriti koliko su bitne veze bosansko-hercegovačkih poduzetnika s hrvatskim, ali istovremeno koliko je važna državna suradnja u području gospodarstva između ove dvije zakonski priznate europske zemlje.

-Nama iz BiH je izuzetno važna suradnja s Republikom Hrvatskom iz više razloga. Mislim da bismo izgubili puno vremena kada bismo nabrajali sve konkretnosti koje mi postižemo uz pomoć RH i koliko nam naši susjedi pomažu kao članica Europske unije. Često neki kolege nailaze na određene probleme na granicama, ali to je sasvim normalno, jer je ulazak u Hrvatsku ulazak u Europsku uniju i isto tako izlazak iz RH je i izlazak iz Europske unije, kaže Hajdandžić i napominje da svi oni koji na bilo koji način dovode u pitanje suradnju ove dvije zemlje ne misle dobro niti jednoj.

U gospodarskom smislu je jako važna i prometna komunikacija, koja je prilično dobra. No, u ovo posljednje vrijeme kako i ovim prostorom hara COVID-19, ta je komunikacija otežana, pa je prema riječima Ive Blaževića iz Slavonskog Broda, prijeko potrebito puštanje u promet koridora Vc.

-Svakodnevno prevozim robe s i na obije strane rijeke Save i prelazim preko graničnog prijelaza. Vrijeme je da se to pitanje uredi i da nemamo prepreka. Nažalost, to pitanje još uvijek nije dobro riješeno i imamo komplikacija, kaže Ivo i napominje da je gospodarstvo oštećeno i trpi gubitke te da će tako biti i dalje dok se ovaj granični prijelaz konačno ne riješi onako kako treba, a to je pravična i profesionalna kategorizacija.

-Preko 150 potpisanih sporazuma u gospodarskom smislu između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine su pokazatelj da i jedna i druga država promišljaju o kvalitetnijoj suradnji te da ta suradnja donosi ozbiljne rezultate. Znamo da je Hrvatska najveći uvoznik bosansko-hercegovačkih proizvoda i obrnuto te da se sve objektivne prepreke mogu otkloniti, mišljenje je Drage Juroša, poduzetnika podrijetlom iz BiH koji živi i radi u Republici Hrvatskoj, a najviše poslovnih poteza vuče u BiH.

-Posebna kategorija jesmo mi koji živimo u jednoj a radimo u drugoj zemlji. Moram priznati da je zakonsko reguliranje pitanja gospodarstva između ove dvije zemlje dobro uređeno i da se ti rezultati vide na svakom koraku, a koristi imaju i jedna i druga zemlja. Ponekad smo ljuti na nereguliran promet i čekanja na granicama, ali to je pitanje vrlo komplicirano jer ne ovisi samo o nama, budući je RH sastavni dio Europske unije, kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori i napominju kako je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH potaknuto željom da pruži maksimalan doprinos rastu gospodarstva pokrenulo sustav Gospodarske diplomacije.

Taj je sustav rezultat  dvaju uvida:  direktno postavljenih zahtjeva od strane hrvatskih izvoznika i  poslovnih udruženja te pomnih komparativnih analiza modela i strategija najuspješnijih gospodarskih diplomacija svijeta. Novi sustav podrazumijeva sve elemente potrebne za učinkovito, transparentno i održivo promicanje hrvatskih gospodarskih interesa u inozemstvu –  od novih nadležnosti u trgovinskoj politici, prilagođenog institucionalnog ustroja, određivanja prioritetnih tržišta, novih kategorija diplomatskog komuniciranja i upravljanja informacijama, prilagodbe lokacija naše diplomatsko-konzularne mreže pa do nove institucionalne kulture fokusirane na građanina-izvoznika itd.

U taj sustav dobro se uklapaju i odnosi i gospodarska suradnja između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, pa i Hrvata kao konstitutivnog naroda ove zemlje. Više gospodarskih aktivnosti donosi više novca, a samim time i veću potrebu za radnom snagom, a to sve u konačnici donosi i sveopći prosperitet.