[adrotate group="1"]

Otac Domovine – povijesna ostavština za hrvatsku budućnost

Na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu održan je znanstveno-stručni skup „Otac Domovine – povijesna ostavština za hrvatsku budućnost“ u petak 26. veljače 2021. godine. Skup je organiziran u povodu 125. obljetnice smrti Ante Starčevića. Predsjednica Organizacijskoga odbora doc. dr. sc. Vlatka Vukelić kazala je u uvodom obraćanju da se ideje i misli dr. Ante Starčevića tek trebaju provesti, jer država bez vizije i ignoriranje želja i potreba vlastitoga naroda, neće formirati sretnu i zadovoljnu naciju.
Starčević je konstatirao da politički programi postaju provedivi tek u samostalnoj i suverenoj Hrvatskoj. „Sada kada je konačno imamo, naš je zadatak stvoriti društvo o kojem je govorio i pisao Starčević“, nadodala je profesorica Vukelić.
Ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar prof. dr. sc. Željko Holjevac u svom obraćanju usporedio je značaj Ante Starčevića u kontekstu Europske unije. Njegova je državotvorna misao u vidu samostalnosti važna i u ovim pandemijskim uvjetima, kako na lokalnome, tako i globalnom kontekstu. Ravnatelj Hrvatskoga instituta za povijest prof. dr. sc. Gordan Ravančić naglasio je svevremenost i važnost njegova nadimka Oca Domovine.
Dekan Fakulteta hrvatskih studija prof. dr. sc. Pavo Barišić u svom obraćanju istaknuo je da je riječ o velikanu kojega je Matoš uspoređivao s legendarnim Epaminondom, pobijeđenim Hanibalom, a suvremenici s Rimljaninom staroga kova Markom Porcijem Katonom.
„„Jest, klasik, klasik je on bio ne samo naobrazbom, stilom, mišljenjem i simpatijama, već i životom svojim, životom Pitagore, Sokrata i Marka Aurelija. ‘Niti sam kada svoju riječ pogazio, niti ću je pogaziti!’ – reče i tko to smjede za sebe reći od poznatih Hrvata?” Antun Gustav Matoš, Dr. Ante Starčević, Zagreb 1911.

U prvom izlaganju profesora Željka Holjevca s temom „Aktualnost državotvorne
misli Ante Starčevića“ istaknuo je da je Starčeviću izreku da Hrvate više zanimaju drugi ratovi i druge neprilike, nego njihova vlastita situacija. Naputak za pristaše stranke prava iz 1871., osobito misao: „Narodu ništa ne obećavati, dok mu ne možeš dati i Nemojte ništa obećavati narodu, dok ne možeš dati, i opominjati ga, neka pazi na one, koji mu obećavaju“, poučna je i za današnju stranačku scenu.
Profesor Pavo Barišić napravio je analizu koje je djelomično iznio u svom izlaganju „Pripada li Ante Starčević desnici ili ljevici?“ sa zaključkom da je njegova struja državotvorna, oslanja se na prava puka, slobode i blagostanja svih „duša“ koje tvore političku zajednicu. Starčević je isticao da su ljudi okupljeni u pravni i društveni poredak te da je narod politički ujedinjen u opću volju i težnje za dobro svih. Vjerovao je u ideju da će Republika
Hrvatska biti jednoga dana slobodna, samostalna i neovisna država
Profesor Slobodan Prosperov Novak s Akademije dramskih umjetnosti u svom
izlaganju „Matoševa retorika i Starčevića baština“ podsjetio je na nažalost na činjenicu da djela Ante Starčevića nisu književni klasik. Aludirao je na Matoševu izjavu da više vrijedi „senjska brčina, nego Gundulićevi pastiri“ I Starčević i Matoš nas uče da imamo povijest bez repova.

U posljednjem izlaganju prve sesije „Ante Starčević u očima Ive Pilara“ dr. sc.
Tomislava Jonjića koji je opisao da je Pilarova ostavština pokazala kritičke opaske o Starčeviću. Između ostaloga, izdvojio je da je Starčevića politika reakcija, a ne akcija ili da je odgojio Hrvate za negaciju vlasti. Kasnije je primijećeno da su Pilarovi prigovori Starčeviću zapravo bili dio njegove mladenačke obzoraško-naprednjačke popudbine.
(Priopćenje za javnost)