Stephan Hawking – fizičar beskonačnoga

[adrotate group="1"]

SPiše: Ivan Vrljić

Priča o britanskom fizičaru Stephanu Hawkingu jedna je neispričana priča puna životnih peripatetija, umne sposobnosti i granice ljudskoga shvaćanje svemira. Suvremeni ateizam posjeduje četiri jahača novoateizma , jedan od njih zasigurno je bio  blagopokojni fizičar svjetskoga glasa  Stephen William Hawking. Stephan Hawking rođen je 8. siječnja 1942. godine a dijete je dr. Franka Hawkinga i Isobel Hawking. Već kao maleni dječak težio je maštovitošću i primjenom drugačijih perspektivnih rješenja od svojih vršnjaka. Nakon što je Hawking rođen , obitelj se preselila u London gdje njegov otac radio na Odjelu za parazitologiju. Od 11 godine života Hawking pohađa St. Albans školu, gdje nije bio među odličnim učenicima izvanredne sposobnosti. No međutim susrevši se s matematikom , zaljubljuje se u tu granu znanosti gdje se počinje očitovati bistrina njegova uma.  Njegov otac, liječnik izričito je želio da mladi Hawking upiše University Collegu u Oxfordu gdje je on sam predavao.   Budući da tamo u to vrijeme nije bila matematika kao jedan smjer upisuje prirodne znanosti u kojoj je naposljetku stekao stipendiju. Interes mladog Hawkinga je višestruk, proučava termodinamiku, teoriju relativnosti i kvantnu mehaniku. Muke po maloga Stephena Hawkinga počinju kada doznaje za vlastitu bolest, amiotropičnu lateralnu sklerozu, neurološku grupu bolesti koja zahvaća donje i gornje motorne neurone. Potpuno nepokretan , u kolicima, s vremenom je izgubio glas a intelektualne sposobnosti nadaleko su prerasle one tjelesne. Iako vječno nepokretan Hawking na teorijskom polju fizike nadmašuje sve znanstvenike 21. stoljeća. Doprinos što je dao britanski fizičar posebno se intenzivira na polju crnih rupa, shvaćanju modela svemira utemeljena na dva koncepta vremena, stvarnog i imaginarnog vremena. Od 1974. godine Hawking biva primljen kao član Kraljevskog društva iz Londona , jednog od najstarijih znanstvenih udruženja na svijetu gdje su kroz povijest djelovali mnogi vrsni svjetski intelektualci. Svjetsku neprolaznu slavu Hawking započinje djelom Kratka povijest vremena pisanu  krajem 80-ih godina 20. stoljeća. Knjiga postaje znanstveni bestseler i u roku od godinu dana biva najprodavanijom knjigom znanstvenog karaktera. Dana 14. ožujka u svom domu u Cambridgu u rano jutro umro je velikan teorijske fizike i kozmologije Stephen William Hawking. U zadnje vrijeme života svijet je upozoravao na kataklizmičke posljedice, opasnost od umjetne inteligencije i prije svega potrebu zaštite okoliša.    Govoreći o životu općenito Hawking je naglasio sljedeće; ‘’Koliko god se teškim život činio, uvijek postoji nešto što možete raditi i uspjeti u tome. Važno je samo da ne odustanete. ‘’