Louvre – 226. godišnjica najraskošnijega muzeja na svijetu

[adrotate group="1"]

Piše: Ivan VRLJIĆ

Na današnji je dan 1794. godine za javnost otvoren najvelebniji i najraskošniji muzej na svijetu – Louvre. Iako je službeno otvorenje trebalo biti u kolovozu 1793. godine, stanovnici Pariza i okolice mogli su imati pristup muzeju samo tri dana tjedno i to su smatrali nedovoljnim za razgledavanje. Muzej Louvre u Parizu jedan je od najvećih muzeja na svijetu i kao takav simbol je same Francuske i općega kulturnog miljea. Središnjim dijelom zgrade dominira staklena piramida koja ukrašava centar i žižu grada Pariza. Gradnja Louvrea prema prvotnom nacrtu počela je krajem 12. stoljeća, a dovršena je 1204. godine. Sljedećih je godina Louvre dorađivan više puta. Današnji je izgled počeo dobivati tijekom vladavine kralja Franje I. u stilu renesanse, a po nacrtima arhitekata Lescota i Goujona. U barokno-klasicističkom stilu gradnju su nastavili arhitekti Lemercier i Le Vau. Treća je faza gradnje dobila obol s francuskim arhitektom Claudeom Perraultom i donijela je Louvreu poznati potkovičasti oblik. Luj XIV. ili Kralj Sunce prenamijenio je Louvre u izložbeni prostor za kraljevsku kolekciju artefakata, pretežito antičkih skulptura koje je iznimno cijenio i volio. Preteča današnje Francuske likovne akademije ili, skraćeno,Academie zadržala se sljedećih sto godina u prostorijama Louvrea, kasnije je ukinuta pa potom ponovno obnovljena. Zbog statičkih problema, Louvre je nakratko bio zatvoren prije dolaska Napoleona na vlast. Kasnije je, uz pomoć Napoleona Bonapartea, obnovljen, a kolekcija slika i umjetnina ubrzano je rasla do brojke od oko 20 000 primjeraka umjetnina iz različitih umjetničkih razdoblja. Staklena je piramida ispred Louvrea podignuta za vrijeme francuskoga predsjednika Francoisa Miterandta. Prepoznatljivost Louvrea čini ogromna korespondencija umjetnina na jednom mjestu. Tim slijedom u Louvreu imamo ukupno 8 odjeljenja: egipatski artefakti, Bliski istok, Stara Grčka, etruščanski i rimski artefakti, islamska umjetnost i mnogobrojne slike, grafike i crteže. Svakako je jedna od najreprezentativnijih slika u Muzeju Da Vincijeva Mona Lisa. Jedanput je bila ukradena pa vraćena i potom oštećena. Ukradena je gotovo neprimjetno jer su se tri talijanska lopova sakrila u Muzej preko noći, te su Monu Lisu uklonili sa zida. Jedan je od lopova kasnije htio prodati umjetninu na crnom tržištu, međutim, plan mu se izjalovio jer je zainteresirani kolekcionar odmah pozvao policiju znajući da je riječ o vrućoj robi. Medijska hajka, koja je uslijedila poslije toga, sliku je učinila još poznatijom. S više od 8000000 posjetitelja Louvre je znao biti doslovno pretrpan turistima kojima uopće nije poznata struktura samoga Muzeja. Zato u novije vrijeme postoji aplikacija koja će turiste pravilno uputiti u svaku odaju, odnosno odjeljenje Muzeja. Muzej Louvre s panoramom Pariza i Eiffelovom tornjem najatraktivnije je odredište mnogih turista. Turisti tu uživaju u djelima Caravaggia, Georgesa de la Toura, Theodora Gericaulta, Jacquesa Louisa Davida i mnogih drugih slikara. Louvre je srce i duša Pariza i cijele Francuske. Ne samo to. Louvre je kulturno ogledalo cijeloga svijeta.