Zdravko Marijan: Briševo nikada neće biti izbrisano iz naših srca

[adrotate group="1"]

Piše: Anto PRANJKIĆ

U prelijepom prirodnom ambijentu, gdje crkva Svetoga Jakova plijeni posebnu pozornost, biskup banjolučki, preuzvišeni dr. Franjo Komarica slaviti će  i ove  godine svečanu misu zadušnicu i još jedanput (a tko zna po koji već) uputiti apel moćnicima svijeta da se sjete i Briševa  i svih “briševa” na svijetu. Poželjet će, vidno duboko duhovno dirnut dostojanstvom svojega duhovnoga stada, da se istina konačno sazna te da dragi Bog izlije svoj blagoslov na Briševo i njegove stanovnike.

Kada su 24. i 25. srpnja 1992. godine upali i barbarski pobili 68 nevinih osoba u ljubijskom selu Briševo zločinačke su horde zla vjerojatno mislile zatrti  sve što je hrvatsko i učiniti tako da ne bude kamena na kamenu. Kao da se 28 godina netko bori da to tako i bude, ali to ne bi bilo ono što je u Božjem zakoniku zapisano, a tamo jasno piše  da se nevina žrtva nikada ne smije zaboraviti te da se zločinac kad-tad mora privesti licu pravde.

U prelijepom prirodnom ambijentu, gdje crkva Svetoga Jakova plijeni posebnu pozornost, biskup banjolučki, preuzvišeni dr. Franjo Komarica slaviti će  i ove  godine svečanu misu zadušnicu i još jedanput (a tko zna po koji već) uputiti apel moćnicima svijeta da se sjete i Briševa  i svih “briševa” na svijetu. Poželjet će, vidno duboko duhovno dirnut dostojanstvom svojega duhovnoga stada, da se istina konačno sazna te da dragi Bog izlije svoj blagoslov na Briševo i njegove stanovnike.

U osvit još jednog sjećanja na briševačke žrtve razgovarali smo s predsjednikom udruge Briševo Dobri Zdravkom Marijanom  i dobili potvrdu o održavanju programa obilježavanja 28. obljetnice događaja koji je cijeli prijedorski kraj zavio u crno, a Briševo pokušao izbrisati s lica zemlje:

-Da, sutra ćemo dočekati jednu od najtežih do sada, obljetnica. Najtežih u smislu organizacije i dolaska raseljenih briševljana i uzvanika. Ovaj put zbog corona virusa  naši su sumještani prestrašeni zbog svakodnevnih dodatnih mjera stožera pojedinih zemalja kako u  EU tako i u drugim zemljama u okruženju.  Zato osim svete mise nećemo raditi nikakva okupljanja kao što je to bio običaj prethodnih godina. Moramo poštivati mjere, kaže predsjednik Marijan i napominje kako su Briševljani rasuti po cijelom svijetu. Žive u desetak zemalja EU ali u SAD-u. Očekuje da će mali broj njih ove godine doći i zapaliti svijeću, ali je siguran da će biti u molitvi toga dana.

Burnu povijest imali su Hrvati Briševa. Prema riječima Zdravka Marijana  još kada su prije 150-200 godina dolazili u ovo mjesto, to je u stvari bila jedna velika šuma, koju su oni krčili, čistili i pravili kuće te tako stvarali uvjete za život.  Preživjeli su na svojim ognjištima, ali eto, Domovinski rat ih je ponovno raselio.

-Vrijedni su to ljudi. Zemlja je bila šrkta puna željezne rude. Pojedini su radili u rudnicima, a žene brinule o djeci i hranile stoku, koja im je služila za osobne potrebe. Nakon Drugog svjetskog rata počelo je naglo iseljavanje, a u Domovinskom ratu sve je uništeno.

Briševljani nemaju neku veliku potporu za svoj rad. Njihova udruga jedinu potporu dobiva od Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH i državnog tajnika Zvonka Milasa, a planova je mnogo. Predsjednik Marijan kaže da ima dvije velike želje, koje želi ostvariti:

-Želio bih da napravimo i uredimo jednu spomen sobu na Briševu i spomenik svim stradalim hrvatima na briševačkom platou, koji bi obuhvatio spomen na stradale u našoj župi, ovim mislima uz poziv za dolazak u Briševo predsjednik udruge  Briševo Dobri Zdravko Marijan oprašta se od nas i ide izvršavati posljednje provjere pred sutrašnje sjećanje na nevine žrtve briševačkoga kraja, 28. put po redu.