Poveznice Hrvata i Rima

  •               Piše: Marko LESKOVAR

 Tema povezanosti  Hrvata i Rima , tema je kojoj  mogu  zavidjeti ne samo puno veći narodi Europe , nego i narodi cijeloga svijeta . Prve jače veze Hrvata sa Sv . Stolicom , počele su već u 7. stoljeću . Hrvati su se već ranije , naseljavali  ove prostore .  Već u 6 . stoljeću , prešli su istarski poluotok ,  bili su  pokrštavani i prije dolaska na ove prostore . Po nekima , već se je u vrijeme sv. Jeronima , mogla prepoznati prisutnost hrvatskih plemena na ovim prostorima . Papa Grgur Veliki , naglasio je ( 600 . ) u svojim pismima , dolazak Hrvata , te spominje njihovo naseljavanje na području nekadašnjeg Ilirika , koje je dugo bilo dio Rimskog carstva . Već ( 640 . ) postojale su konkretne veze sa Rimom . Papa Ivan IV.  zvan Dalmatinac , poslao je opata Martina na područje naseljeno Hrvatima , da otkupi kršćane , koji su bili zarobljeni i da dobije kosti mučenika sv. Dujma , sv. Venancija i drugih . Nakon dolaska u Rim , kosti su pohranjene u kapeli Lateranske krstionice , te su one tamo do današnjih dana . Oko  ( 641. ) počelo je masovno pokrštavanje Hrvata , koji su postali dio rimokatoličke Crkve . Papa Agaton , sklopio je ugovor sa Hrvatima , koji su obećali da neće napadati druge narode , dok im je sam papa dao garanciju da će ih pape uvijek štititi , te zagovor samog sv. Petra . Papa Ivan VIII . i hrvatski knez Branimir , razmijenili su izuzetno važna povijesna pisma o međusobnom  priznanju .  Neki potpuno uvjereno kažu da je to prvo zaista međunarodno , priznanje Hrvatske države . Taj 7. lipnja , slavi se i kao dan hrvatske diplomacije . Naslov “ kralja Hrvata “ uputio je papa Ivan X . na Splitskom crkvenom saboru , našem Tomislavu , koji ima svoj trg u centru Zagreba . Isti papa , priznao je tadašnjem splitskom nadbiskupu , jurisdikciju cjele hrvatske države , od Jadrana do rijeke Drave .  Opat Gebizon , stigao je ( 1075 . ) u Hrvatsku , da bi poslan od pape Grgura VII . okrunio Zvonimira , za  hrvatskog kralja . Uporaba hrvatskog jezika i naše glagoljice u liturgiji , dopuštena je još od pape Inocenta  IV . tadašnjem Senjskom biskupu Filipu . Poznati književnik svjetskoga glasa , Dante Alighieri u djelu “ Divina Comedia “ spomenuo je Hrvate kao pobožne hodočasnike , koji su hodočastili u Rim , na grob sv. Petra . Hrvati su ujedno željeli vidjeti i fascinantan Veronikin rubac . Dante Alighieri je to upečatljivo opjevao “ Poput onoga koji možda iz Hrvatske dođe da vidi našu Veroniku , po svojom vjekovječnom čežnjom nezasićen … “ . Papa Nikola V . darovao je doseljenim Hrvatima u Rimu , prostor da bi se sagradio gostinjac , bolnica za hrvatske hodočasnike i crkvica sv. Marina za bogoslužje . Hrvatski kipar svjetskoga glasa , Ivan Duknović ( podrijetlom iz Trogira ) boravio je u Rimu . Dva monumentalna portala na poznatoj Palazzo Venezia , pripadaju upravo Duknoviću , te također i kvalitetna pregrada Sikstinske kapele u Vatikanu . Tu svakako pripada i reljef prelijepe Madone sa djetetom , koji se nalazi iznad današnjeg groba pape Ivana Pavla II . Posljednja bosanska kraljica , Katarina Kotromanić ( rođena Kosača ) pobjegla je ( 1463 . ) kada je “ Bosna šaptom pala “  u “ vječni grad “ Rim . Katarina Kotromanić , umrla je na glasu svetosti , te tu činjenicu malo ljudi zna . Ista kraljica , ostavila je oporučno Bosansko kraljevstvo , samome papi ! Sahranjena je u centru Rima , na prelijepome Kapitoliju  u fascinantnoj  crkvi sv. Marije Aracoeli . Poznati papa Leon X . u svojem pismu tadašnjem Skradinskom biskupu Tomi Nigeru , uputio je ohrabrenje hrvatskom banu i biskupu  Petru Berislaviću , te   cjelokupnom hrvatskom narodu . Upravo tada , isti papa je Hrvatsku nazvao “ Antemurale Christianitatis “ ( Predziđe kršćanstva ) . Briljantni hrvatski slikar Julije Klović , koji se sam potpisivao sa “ Croata “ bio je i svećenik , te kvalitetan minijaturist . Sahranjen je u Crkvi sv. Petra u okovima . Siksto V. papa hrvatskog podrijetla , dao je sagraditi crkvu sv. Jeronima u Rimu , te je također ustanovio i hrvatski kanonički kaptol . Želja pape Klementa VIII . bila je da general isusovaca osnuje na rimskom kolegiju “ Akademiju hrvatskog jezika “ što je i postignuto ( 1599 . )  . Naš  Bartol Kašić , tvorac prve hrvatske gramatike ( 1604. ) bio je tamo i prvi profesor hrvatskog jezika . Isti Bartol , prevodio je na hrvatski Rimski obrednik , te Bibliju . Naš svetac Marko Križevčanin , koji je bio kanonik , studirao je u Rimu . Papa Urban VIII . odredio je ( 1623. ) da se na europskim sveučilištima koje je osnovala Crkva , uči i hrvatski jezik . Stjepan Gradić , svećenik sa područja Dubrovnika , bio je ( 1682 . ) glavni upravitelj Vatikanske knjižnice . Ruđer Bošković , hrvatski isusovac i svećenik , znanstvenik , izradio je plan za popravak kupole sv. Petra u Rimu , na molbu pape Benedikta XIV . Za vrijeme pape Leona XIII . ( 1881. )  uspostavljena je Vrhbosanska ( Sarajevska ) nadbiskupija , Mostarska i Banjalučka biskupija . Papa Pio IX . uzdigao je ( 1852. ) Zagrebačku biskupiju na razinu nadbiskupije . Na poziv pape Leona XIII . ( 1900 . ) oko 160 tisuća mladih , posvećuju se srcu Isusovu . Papa Pio XII . proglasio je ( 1953 . ) nadbiskupa A . Stepinca kardinalom . Zagrebački kardinal Franjo Šeper , postao je ( 1968 . ) Pročelnik kongregacije za nauk vjere . Papa Pavao VI . proglasio je ( 1970 . ) Nikolu Tavelića svetim . Branimirov jubilej , proslavljen je 1979. Te se tada navršilo 1100. godina od vjernosti Hrvata , papi . Naš Leopold Mandić , proglašen je svetim od pape Ivana Pavla II . ( 1983 . ) . Isti papa , priznao je samostalnost Hrvatske 13 . siječnja 1992 . Njegov prvi posjet Hrvatskoj , bio je 10. rujna ( 1994 . )  12. travnja ( 1997. ) Sarajevu , 2 . listopada ( 2003 . ) opet je u Zagrebu  a zatim na Bistrici , gdje 3 . listopada A . Stepinca proglasio blaženim . Prvi hrvatski predsjednik , dr . Franjo Tuđman , otvorio je 28. listopada 1999 .   u Vatikanskim muzejima , vrijednu izložbu o Hrvatima . Treći posjet pape Ivana Pavla II .bio je 5 . lipnja ( 2003. )  . te je tada u Dubrovniku , blaženom proglašena Marija Petković . U kratkom pohodu Banja Luci , 22. lipnja 2003 . isti papa je proglasio blaženim Ivana Merza . Papa Benedikt XVI . uvrstio je istog blaženika među 18 najvećih svetaca Crkve , te pohodio Zagreb 4 . lipnja ( 2011 . ) .                     Hoće li  nas jednoga dana posjetiti i papa Franjo ? Slično pitanje uputio je i  hrvatski novinar kardinalu Josipu Bozaniću , nakon pohoda pape Franje Sarajevu . Isti kardinal mu je sa smiješkom odgovorio : “ Molite na tu nakanu “ . Ja bi nadodao slično . Da , možda da molimo na tu nakanu . Možda je ta molitva jedina nada za dolazak . Je li Rim zaista  “ žrtvenik duše hrvatske “ kao što je početkom 20 . stoljeća izrekao A . G . Matoš  , je li zaista “ žrtvenik duše naše “  ?