Održan koncert maestra Lovre Pogorelića u Solani Pag

U prepunom skladištu sitne soli u Solani Pag, u sklopu 21. PagArtFestivala, održan je koncert Lovre Pogorelića. Posjetitelji su uživali u izvedbama na klaviru maestra Pogorelića u vrlo neobičnom i akustičnom ambijentu.

Piše: Željko SAKIĆ

PAG – Pri organizaciji festivala svake godine se trudimo pronaći neki novi prostor, uvijek pronaći nešto novo. Naš novi tehnički direktor Alan Crljenko je predložio održavanje koncerta u skladištu soli i to je sjajna ideja. Svirati u takvom prostoru, uz uskladištenu sol, je doista nešto posebno, to će biti pravi paški događaj. Skladište soli je velik i akustičan prostor, klavir će se lako prenijeti, a neće biti problema ni s postavljanjem rasvjete niti s bilo kojim drugim organizacijskim poslovima. Drago mi je što ću održati koncert u tom prostoru, a mislim kako će općenito taj ambijent biti zanimljiv za publiku, jer je to ipak nešto drugačije, vrlo malo je onih koji su bili u tom velikom skladištu, malo je onih koji su to imali prigodu vidjeti, a ovo je prvi puta da se na takvom mjestu događa koncert. I meni je drago što ću održati koncert u tom, po mnogo čemu posebnom prostoru – izjavio je za Radio Pag prije koncerta maestro Lovro Pogorelić,  umjetnički direktor PagArtFestivala.

Lovro Pogorelić (1970.) dobio je prvu poduku iz klavira od svog oca Ivana, akademskog muzičara. Od dvanaeste godine radi s ruskim pijanistom i pedagogom K. Boginoom. Od sedamnaeste godine redovito koncertira širom svijeta. Solistički ili s orkestrom, ostvaruje pijanističke kreacije uvjerljive snage i nepobitne individualnosti, o čemu je zapisano: “Stil Lovre Pogorelića precizan je i dobro školovan …” G. Norris, The Daily Telegraph, London, 1988.

“Evo jedinstvenog umjetnika koji će, nesumnjivo, podijeliti mišljenja. Diskutabilan za neke. Fascinantan za druge. Zanimljiv, u svakom slučaju …” A. Busser, Nice-Matin, 1992.

“Klavirski talent iz kategorije velikana … On je genijalan u svom sviranju bez nepotrebnog uljepšavanja, ne nastojeći nikoga zavesti, čineći sve da uđe u dušu svakom tonu i udahne mu punu vrijednost. Nema površnosti ili lakih rješenja u njegovoj izvedbi, sve je predstavljeno jasno i snažno …” P. Woetmann, Berlingske Tigendde, Kopenhagen, 1993.

“Izgleda da Pogorelić ustrajno kreće uzbrdo … Neobično je i dirljivo iskustvo sresti tako velikog umjetnika …“ J. Jacoby, Politiken, Kopenhagen, 2000.

“Hrvatski klavirski lav … Pogorelić je pijanist s velikim P. Njegova tehnika je nadmoćna a snaga medvjeđa … U Slikama s izložbe kontraste daje toliko plastično i snažno da možemo gotovo dotaknuti djecu u Tuillersu, osjetiti napad Bydla, doživjeti orgiju boja u Limogesu, čuti huk u Katakombama, a Velika vrata Kijeva postala su veća i moćnija nego što smo čuli ikada prije. Je li ikome nedostajala Ravelova orkestracija? Ne, interpretacija Lovre Pogorelića je dovoljna … Prokofjev (7. sonata) ostaje vjeran sebi u sva tri stavka … U trećem je potpuno nadvladao uznemireni tempo, snažno ali s osjećajem, svirajući tako da svi ostaju bez daha. To je bilo nadmoćno!“ H. Krarup, Dagblader, Danska, 2003.

“Pijanist Lovro Pogorelić pronašao je kako investirati u nezaobilaznost slavenske glazbe snažnim, raskošnim vlastitim stilom … Koncertni veteran svirao je preplavljenoj publici.“ C. Porter, Washington Post, 2003.

“Radi se o pijanistu izvjesne reputacije sa zadivljujućim muzičkim argumentima … “J. Hamada, The Record Geijutsu Disc Review, Japan, 2006

“U toj muževnoj perspektivi Sonata u h-molu osvanjuje vjerodostojnije od posljednih prenemaganja s Dalekog Istoka. Isto tako, Dolina Obermann se ne valja u sublimnosti te na mračan način iznosi snažne stvari … “ O. Bellamy, Le monde de la Musique, Pariz, 2006.

“U Slikama s izložbe Lovro Pogorelić manje se trudi zavesti slušatelja nego ga voditi. Iz tog odsustva prisile, nije li više odan zapisu djela? Bez sumnje, zato što njegova dobro postavljena i odmjerena ekspresivnost, njegova živa harmonična inteligencija (Katakombe), njegov smisao za ganuće i njegovo nagnuće prizivu intimnog (Stari dvorac) zarobljava. Malo bučnosti i puno fino izbrušenih boja, gotovo bez našeg znanja, kroz prizivanje orkestra. Lijepo ostvarenje.” F. Langlois, Le monde de la musique, Pariz, 2009.

“Briljantni Lovro Pogorelić u SC-u … svirajući lirske, duboko introvertne, melankolične, nabijene emocijama, kompozicije iz serije “Godine hodočašća” na kojima je pokazao virtuoznu sposobnost postizanja pijanizima od kojeg je publika zanijemila.” B92 Beograd, Tanjug, autor nepotpisan, 2011.

“Lovri Pogoreliću u Hrvatskoj, a i izvan nje nije potrebno pokazivanje i/ili dokazivanje: ovaj ingeniozni umjetnik od formata posjeduje zavidnu nutarnju puninu koju sa sobom donose zrele godine, a koje su u sretnom suglasju sa superiornom tehničkom spremom. Kao ni njegov životopis, niti tehničku spremu Lovre Pogorelića nije potrebno opisivati – ona se podrazumijeva. Njegov položaj na našem sve razgranatijem pijanističkom obzorju ne može ugroziti niti jedan novi, blistavi talent. Prije bi se reklo da je Lovro Pogorelić jedna od referentnih točki suvremenog hrvatskog pijanizma. Takvog je umjetnika užitak slušati, bez obzira kojem se repertoaru okreće: Brahmsu, Lisztu, Chopinu ili, kako na ovom koncertu, ruskim autorima … “ H. Novak Penga, KLASIKA.hr, 2017.

Lovro Pogorelić poučava klavir kao redovni profesor pri Muzičkoj akademiji u Zagrebu. U slobodno vrijeme osvaja planinske vrhove. 

Izvor/ Foto © Kerigma-Pia/ hrt