Na današnji dan rodila se Marija Jurić Zagorka

[adrotate group="1"]

Piše: Sanja PAŽIN

Vjerojatno nema osobe koja čita klasike hrvatske književnosti, a da nije pročitala bar jedno djelo ove velike književnice koja je ostavila dubok trag u našoj književnosti, ali i društvu, ne samo svojim bogatim opusom, već i borbom protiv diskriminacije i podložnosti drugima te borbom za prava žena.

Marija Jurić Zagorka prva je profesionalna novinarka. Njen je život dugo bio nepoznanica, ali s vremenom su se neke stvari otkrile pa je tako utvrđeno da je rođena 2. ožujka 1873. u selu Negovec kraj Vrbovca, a ne 1. siječnja iste godine kako se dugo smatralo. Rođena je u imućnoj obitelji, ali sama svjedoči kako je njena obitelj živjela poprilično nesretno.

Zagorka je pučku školu polazila u Varaždinu i Zagrebu. Otac Ivan imao je u planu svoju kći poslati na studij u Švicarsku, ali majka Josipa nije to dopustila. Zbog nesređenih obiteljskih odnosa napustila je školovanje u 15. godini i od tada je poželjela postati poštarica. Njena je majka zahtijevala da se Marija uda za mađarskoga činovnika Matraja kojeg Marija nije niti poznavala na što Zagorka pristaje te odlazi u Mađarsku sa svojim mužem. On joj nudi visoka i unosna namještenja ukoliko se ona odluči pisati u mađarskom duhu, ali ona odbija tu ponudu iz ljubavi prema vlastitoj domovini, što dovodi do raspada njihovog braka.

1896. u Obzoru izlazi njen prvi novinski članak koji je pokazatelj njenog rodoljubnog i društvenog revolta. Nakon toga ulazi u redakciju Obzora, ali oni joj daju uvjet – može pisati što želi, ali anonimno. Zagorka se nakon toga cijelog života borila da dokaže da ona jest netko. Surađivala je i u Vijencu i u Nadi.

U to vrijeme počinje pisati i romane – prvi roman Roblje izlazio je u Obzoru. Ipak, pravu afirmaciju stječe ciklusom od 7 romana Grička vještica (Tajna Krvavog mosta, Kontesa Nera, Malleus Maleficarum, Suparnica Marije Terezije I, Suparnica Marije Terezije II, Dvorska kamarila, Buntovnik na prijetolju). Osim Gričke vještice, napisala je još nekoliko povijesnih romana: Kneginja iz Petrinjske ulice koji je ujedno bio i prvi hrvatski kriminalistički roman, Kći Lotrščaka, Gordana, itd. Ostali njeni zapaženi romani bili su Plameni inkvizitori, Nevina u ludnici, Republikanci, a tu spada i njeno posljednje djelo Jadranka. Ipak, Zagorka nije pisala samo romane. S 14 godina napisala je dramu Kalista i Doroteja, a osim toga je napisala još dvije drame: Filip Košenski i Evica Gupčeva.

Marija Jurić Zagorka umrla je 29. studenoga 1957. u Zagrebu kamo se vratila nakon 7 godina izbivanja kako bi tu doživjela duboku starost i smrt.

Vjerojatno nema osobe koja čita klasike hrvatske književnosti, a da nije pročitala bar jedno djelo ove velike književnice koja je ostavila dubok trag u našoj književnosti, ali i društvu, ne samo svojim bogatim opusom, već i borbom protiv diskriminacije i podložnosti drugima te borbom za prava žena.