Hrvatska suvremena umjetnost u Europskoj središnjoj banci

[adrotate group="1"]

Predsjednik Europske središnje banke (ESB) Mario Draghi i guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić otvorili su u srijedu navečer u sjedištu Europske središnje banke u Frankfurtu izložbu suvremene hrvatske umjetnosti na kojoj će biti predstavljeni radovi 12 hrvatskih umjetnika.

Piše: Željko SAKIĆ

FRANKFURT – Izloženi su radovi Igora Grubića, Tine Gverović, Kristiana Kožula, Lonca, Davida Maljkovića, Ane Mušćet, Damira Očka, OKO, Lale Raščić, Gorana Trbuljaka, Nore Turato i Zlatana Vehabovića, priopćeno je iz HNB-a.

Kako se ističe, u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti važnu ulogu imaju pojmovi raseljavanja, povijesti i identiteta. Te teme govore o društveno-političkom i gospodarskom preokretu u posljednja tri desetljeća, u kojem je Hrvatska doživjela neovisnost, rat, tranziciju u slobodno tržišno gospodarstvo i pristupanje Europskoj uniji. Neki od umjetnika predstavljenih na izložbi kroz radove istražuju ideje različitosti i inkluzije, dok drugi proučavaju konstrukciju individualnih i kolektivnih sjećanja.

U povodu ove izložbe guverner Vujčić rekao je da hrvatska suvremena umjetnost uspješno govori globalni jezik kreativnog izražavanja i dijeli zajedničke teme i istraživanja različitih umjetničkih formata unutar europske i svjetske “obitelji” suvremenih umjetnika. Guverner je zahvalio Europskoj središnjoj banci na inicijativi za organizaciju ove izložbe, a hrvatskim umjetnicima na sudjelovanju u projektu.

Izložbu organizira ESB u suradnji s HNB-om, a bit će otvorena u foajeu ESB-a do 16. listopada 2019. Izložba suvremene hrvatske umjetnosti 22. je u seriji “Suvremena umjetnost iz država članica Europske unije”, koja predstavlja raznoliku umjetničku produkciju u državama članicama i ističe ključne ideje o kojima se raspravlja u umjetničkim krugovima.

Europska središnja banka izložbu će predstaviti i aplikacijom ECB Art, koja, osim što služi kao digitalni katalog izložbe, obuhvaća informacije o zbirci umjetnina ESB-a te arhitekturi i povijesti glavne zgrade.

Izvor/ Foto © Kerigma-Pia / kulturothek-frankfurt.de