Hrvatska je dokazala da ima snažan utjecaj u Europskoj uniji

O predsjedanju Hrvatske Vijećem Europske unije, ali i o budućnosti Europe, govorilo se danas u Zagrebu na godišnjoj međunarodnoj konferenciji Hrvatske paneuropske unije. Konferencija je djelomično održala uživo, a djelomično online, ali je kao i svih dosadašnjih godina pobudila međunarodni interes članstva i javnosti.
Domaćin ove konferencije predsjednik Hrvatske paneuropske unije i potpredsjednik Međunarodne Paneuropske unije akademik Mislav Ježić u svom pozdravnom govoru rekao je kako pred Europskom unijom stoji mnogo izazova u današnjem svijetu, unutrašnjih i izvanjskih. „Europska unija je gospodarski div, ali politički patuljak jer je su snage koje nisu htjele da politički ojača bile izvan nje i u njoj vrlo utjecajne. Izlazak Velike Britanije velik je financijski i vojno-sigurnosni gubitak, ali bi u pogledu političke konsolidacije Unije mogao bi biti blagotvoran. To samo ne smije biti ugroženo od uskogrudne nacionalističke demagogije. Migracijski tokovi posljedica su gospodarske blagodati i političke i vojne slabosti Europe. Politička vizija Paneuropske unije uz gospodarsku snagu Europe mogla bi prvo potaći bolju integraciju još neuključenih zemalja Jugoistočne Europe u hrvatskome susjedstvu u Europsku uniju, a potom i blagotvorno djelovati na razvoj zemalja u
susjedstvu Europe i time pomoći ukloniti uzorke stihijskih migracija iz njih“.


Na konferenciji su kao uvodničari govorili Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova u Vladi Republike Hrvatske; Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije; zastupnici u Europskom parlamentu dr. Tomislav Sokol, Karlo Ressler i Željana Zovko; Alain Terrenoire, predsjednik Međunarodne paneuropske unije i Bernd Posselt, predsjednik Paneuropske unije Njemačke i član Predsjedništva Međunarodne paneuropske unije. U završnom dijelu konferencije govorili su i predsjednik Paneuropske unije Bosne i Hercegovine Osman Topčagić, predsjednica Crnogorske paneuropske unije prof. dr. Gordana Đurović, predsjednik Paneuropske unije Makedonije Marjan Gjorčev, glavni tajnik Austrijskog paneuropskog pokreta Rainhard Kloucek, glavni tajnik Španjolske paneuropske unije Carlos Uriarte-Sánchez i član Predsjedništva Paneuropske unije Francuske Eric Campion.


Ministar Gordan Grlić Radman na početku svoga izlaganja prenio je sudionicima konferencije pozdrave predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića koji godinama podržava rad Paneuropske unije. „Paneuropska unija je ozbiljan projekt koji nije iscrpio svoje snage. Europske vrijednosti koje vi promičete, posebno načelo jedinstva Europe, danas su nam u ovim nestabilnim vremenima važnije neko ikada“, kazao je ministar. Dodao je da je hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije bilo je izazovno, ali da je Hrvatska ostvarila svoje ciljeve. „Hrvatska je pokazala kako se može prilagoditi svim situacijama imajući u vidu iskustva iz Domovinskog rata kada smo pokazali
da imamo hrabrost. Za vrijeme predsjedanja održali smo samit o Zapadnom Balkanu, otvorili pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom te smo uspjeli temu europskih integracija ovog dijela Europe staviti u fokus politike Europske unije. Hrvatska pokazuje da joj je stalo do ovog europskog prostora koji je zaokružen zemljama Europske unije, posebno do Bosne i Hercegovine“, zaključio je.
Potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica naglasila je važnost uloge Paneuropske unije u razgovorima o bitnim europskim temama, ali i dugogodišnju suradnjom s Hrvatskom

paneuropskom unijom. „Demokracija je i dalje najbolja investicija. Sada nam je bitno staviti građane u središte kako bi izravno sudjelovali u oblikovanju Europske unije. Na konferenciji o budućnosti Europe slušat ćemo Europljane jer ona pripada svima nama. Ovaj proces, koji uključuje i digitalnu i zelenu tranziciju, mora biti vođen inkluzijom, a utemeljen na povjerenju i solidarnosti“, kazala je između ostaloga Šuica.
Alain Terrenoire sudionike je pozdravio iz Pariza. „Potreba za nezavisnom, snažnom i solidarnom Europom veća je nego ikada. Teško stečeni mir moramo braniti. NATO se više ne može smatrati jamcem naše sigurnosti i zato se moramo sami organizirati i osigurati našu sigurnost“, izjavio je Terrenoire. Kazao je također kako u ovoj situaciji pandemije Europa mora konsolidirati i gospodarsku snagu koju treba gledati u kontekstu drugih svjetskih gospodarstava i njihovih učinaka.
„Zato trebamo raditi na drugačijem sustavu donošenja odluka na razini Europske unije na način da se odluke donose većinom glasova, a ne koncensusom i jednoglasno“, zaključio je međunarodni paneuropski predsjednik.
Tomislav Sokol rekao je da je Hrvatska tijekom predsjedanja Vijećem Europske unije napravila jako puno kada se definirao financijski okvir Europske unije u idućih sedam godina, ali i vanjske politike „Europska unija teško govori jedinstvenim jezikom o zajedničkoj vanjskoj politici, ali Hrvatska je i tu napravila iskorake upravo na temi integriranja jugoistoka Europe“, poručio je Sokol naglasivši važnost vladavine prava u zemljama članicama Europske unije, ali i u onima koje žele postati njezin dio.
Karlo Ressler se u svom izlaganju osvrnuo na migracije koje bitno utječu na Europsku uniju. „Za razliku od prije pet godina sama Europska unija, ali i njezine članice, drugačije gledaju na ovu temu. Sada je jasnija zaštita vanjskih granica i definiranje zajedničke politike prema migracijama. Godine 2005. migracijski procesi nisu bili kontrolirani i bili su stihijski, a posljedice toga vide se danas u državama koje su migrantima bile konačni cilj. Pristup prema migrantima treba biti human, ali i odlučan prema onima koji žele zlorabiti migrantska prava“, rekao je Ressler.


„Europska unija se mora nametnuti kao veliki igrač, jer nam je bitno da naši građani ostanu sigurni“, kazala je Željana Zovko. I ona je između ostaloga govorila o važnosti integriranja Zapadnog Balkana. „Integriranje ovog dijela Europe je moralna obaveza i svima je jasno što znači oklijevati u proširivanju. To je ujedno pitanje i europske sigurnosti, ali i otklanjanja utjecaja drugih zemalja koji imaju agresivnu politiku prema tim zemljama.“
Bernd Posselt jasno je apostrofirao da je hrvatsko predsjedanje prvoklasno odrađen posao i dokazalo je svim zemljama da u Europskoj uniji, iako mala, može imati veliki utjecaj. „Hrvatska je iznimno konstruktivna u europskoj politici, jer europski promišlja, za razliku recimo od Poljske koja je puno veća, ali nema toliko utjecaja jer se zatvorila u svoje nacionalne okvire. Kada je riječ o budućnosti Europe moramo biti agilni. Konferencija o budućnosti Europe mora unaprijediti Europu, a ne biti neka obična parlaonica. Moramo se fokusirati na četiri teme: rad na europskoj solidarnosti,
većoj europskoj učinkovitosti, većoj demokratizaciji i većoj ulozi Europskog parlamenta te na koncu većoj vidljivosti Europske unije,“ zaključio je Posselt.
Na konferenciji su govorili i prof. dr. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu i potpredsjednik Hrvatske Paneuropske unije, predstavnici partnerskih organizacija dr. Klaus Fiesinger, regionalni direktor Zaklade Hanns Seidel za jugoistočnu Europu i Aleksandra Markić Boban, ravnateljica ureda Zaklade Hanns-Seidel u Zagrebu, a Ivan Matanović u ime Zaklade Konrad-Adenauer u Hrvatskoj i Sloveniji.