Dragutin Domjanić

Piše: Marko LESKOVAR

Rođen je ( 1875. ) u malenom Adamovcu , blizu Donje Zeline . Bio je pjesnik hrvatske moderne u čijim su se pjesmama mogli , lako iščitati religiozni , dinamični elementi  i kajkavska obilježja . Imao je plemićke krvi . Paul Verlaine , bio mu je uzor , no za nas  Hrvate , on je mnogo više od jednog Verlainea . Njegova prva pjesma “ Ljubav k domovini “ tiskana je ( 1892 . ) u Bršljanu . Do ( 1893 . ) kao pitomac “ plemićkog konvikta “ školovao se u Zagrebu . Studij tadašnjeg prava , završio je ( 1898 . ) te je čak i doktorirao tadašnjom  “ rigorozom “ ( 1899 . ) što u ono vrijeme nije bila baš mala stvar . Odmah po završetku zahtjevnog studija , postao je  “ sudski pristav “ i ubrzo istražni sudac . Odgovorni vijećnik , “ Sudbenoga stola “ u Zagrebu , bio je od ( 1906 . ) . Prva štokavska zbirka “ Pjesme “ potječe iz ( 1909 . ) . Član ugledne i  poznate  HAZU ( Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti ) postao je ( 1919 . ) nakon nastanka nove države SHS sa “ masonskom ložom “ koja je rovarila protiv Katoličke crkve . Imao je i veliku čast , postati predsjednik same “ Matice hrvatske “ ( 1921 . ) te je službu predsjednika iste , vršio do ( 1926 . ) . Predsjednik zagrebačke sekcije , tadašnjeg  “ PEN “ kluba , bio je od ( 1927 . ) . Tadašnje popularno , katoličko glasilo “ Hrvatska prosvjeta “ objavilo je mnogo njegovih pjesama . Objavljeni su mu i prijevodi francuskih religioznih i drugih pjesama od F . Jammesa , A . Rimbauda , E . Rostanda , P. Verlainea itd … Ponekad je koristio pseudonim Grga . Surađivao je sa mnogim poznatim imenima : “ Vienac “ “ Hrvatski salon “ “ Književni jug “ “ Domaće ognjište “ “ Prosvjeta “  “ Život “  “ Ljubljansko zvono “ itd … Bio je duboko svjestan tadašnjih društvenih problema i pogubnosti  odlaska mnogih hrvatskih mladića na ruski front ( I . svjetski rat ) koje su masovno odvozili sa kolima . U  pjesmi “ Ciklame , krvave ciklame “ simpatičnog kajkavskog narječja , može se vrlo lako išćitati to teško vrijeme za te cvijetove hrvatske mladosti .  Na kajkavskom je i njegova poznata “ Prošecija “ . Njegove tri zbirke “ Kipci i popevke “ ( 1917 . ) “ V suncu i senci “ ( 1927 . ) i “ Po dragom kraju “ ( 1933 . ) upečatljivo su obilježile hrvatsku književnost . “ Ciklame , krvave ciklame “  “ Kaj “ “ Serbus zagreb “ “ Fala “ “ Popevke sam slagal “ i mnoge druge , uglazbljene su i skladane ! Puno manje ljudi zna da je isti Domjanić , prevodio poeziju kompleksnog  njemačkog Goethea , Baudelairea , Mallarmea , prozu ruskoga Tolstoja … Velimir Deželić ml . prvi je predstavio njegov satirični igrokaz “ Petrica Kerempuh i spametni osel “ . Mnogi ne znaju da Krleža nije prvi koji bi spomenuo Kerempuha , već je bio motiviran Domjanićevom inspiracijom . Tako je Krleža obogatio svoje balade sa svojim stilom kajkavštine . Vrijedno je svakako istaknuti mnoštvo pjesama sa snažnim religioznim obilježjima : “ Vuzem  “ ( Vazam ) “ Molitva u noći “  “ Molitvica v protuletje “ ( protuletje – proljeće ) “ Crkva “ “ Sunce “ “ Kapela “ “ Spomen na Mariju Bistricu “ “ Pri kamenitih vratih “ “ Na dolcu “ “ Zdrava Marija “ “ Imakulata “ “ Remete “ “ Badnjak “ “ Božić “ “ Sveti kralj “ i druge . Pjesme koje se pjevaju u Hrvata  na liturgijskim slavljima “ K suncu prosi vsaka roža “ ( romarska ) i “ Ljiljane bijeli “ koju je predivno čuti kad odjekuje zagrebačkom katedralom , napisao je upravo Dragutin pl .Domjanić ! Kad i ne bi imao predznak plemeniti , svakako bi se plemenitim mogao imenovati . Bio je zaista velikan “ srca i duha “  štovatelj Marije i iskren hrvatski domoljub. Uvršten je u prvu marijansku antologiju . U pjesmi “ Pahuljice “ koja je obilježena snažnim božićnim motivima , može se također  iščitati  njegovo domoljublje , što potvrđuje i ovaj stih “ I da zadovolen bu jenput  i Hrvat “ .  Umro je ( 1933 . ) u Zagrebu , kada je vladala svjetska gospodarska kriza .