Brod HMS Terror otkriva tajne o neuspjeloj arktičkoj ekspediciji

Gotovo dva stoljeća nakon potonuća na dno mora, brod HMS Terror mogao bi napokon otkriti uzroke svoje havarije i riješiti jednu od najdugovječnijih nepoznanica u povijesti arktičkog istraživanja, kažu kanadski arheolozi.

Piše: Željko SAKIĆ

ZAGREB – Službenici kanadske agencije za upravljanje prirodnom i kulturnom baštinom objavili su rezultate istraživanja unutrašnjosti olupine tog plovila i zaključili kako bi dobro očuvani predmeti mogli otkriti što se zapravo dogodilo brodu za istraživanje polarnih krajeva.

Terror je nestao uz brod HMS Erebus tijekom ekspedicije britanskog istraživača Sira Johna Franklina koja je krenula iz Britanije 1845. godine. Cilj ekspedicije bio je istraživanje Sjeverozapadnog prolaza koji povezuje Atlantski i Tihi ocean. 

Brodovi su posljednji put viđeni u kolovozu te godine kad su prošli pored dva kitolovca u Baffinovu zaljevu, između Grenlanda i Kanade. 

Erebus je pronađen 2014. u Viktorijinom tjesnacu, a Terror dvije godine kasnije i nekoliko stotina kilometara dalje, na dubini od 24 metara. 

Zaljev u kojem je pronađen nalazi se u blizini Otoka kralja Vilima u kanadskom teritoriju Nunavutu. Zanimljiva je slučajnost da se zaljev zove Terror i nazvan je u čast potonula broda, ali stotinu godina prije nego što je on ondje pronađen. 

Podvodni arheolozi su ovo ljeto proveli sedam dana istražujući brod, a u priopćenju su istaknuli “nevjerojatno stanje očuvanosti” plovila. 

Istraživači vjeruju kako bi kapetanov radni stol i ormari s kartama i zapisnicima, dobro očuvani zbog ledene vode, mogli otkriti što se točno dogodilo ekspediciji.

Neočekivano potonuće

“Sedimentacija osigurava najbolje uvjete za očuvanje jer stvara okruženje s manje kisika, što pomaže očuvanju organskih stvari poput papira”, stoji u priopćenju. 

“Pisani materijali mogli bi baciti puno svjetla na ono što se dogodilo, kronologiju događaja, kad su se brodovi razdvojili i kako su stigli do mjesta na kojima su napušteni”, rekao je voditelj projekta Ryan Harris na konferenciji za medije

Istaknuo je kako je brod pronađen uspravljen na morskom dnu, s propelerom na mjestu, bez bačenog sidra. 

“Čini se da je bio u operativnom stanju i da je potonuo neočekivano i napušten je veoma, veoma brzo”, smatra Harris.

Arheološki tim je ranije ovaj mjesec radio na trodimenzionalnom mapiranju i istraživanju interijera broda. 

Dobili su jasne snimke više od 90 posto dijela potpalublja u kojem je posada obitavala. Nisu uspjeli ući samo u spavaonicu kapetana Francisa Croziera. 

Snimke pokazuju krevete i radne stolove koji su na svom mjestu, police s tanjurima, staklenim bocama i posuđem.

Smrt od gladi i gladnoće

Harris je izrazio nadu da će tim iduće godine nastaviti istraživanjem broda. Kad su dva plovila krenula na put bila su opskrbljena hranom i drugim potrepštinama za tri godine boravka na Arktiku.

Nakon nestanka dva broda, Franklinova udovica Lady Jane je 1859. financirala novu misiju koja je na Otoku kralja Vilima pronašla poruku da su njezin suprug i 23 članova posade preminuli 11. lipnja 1847., ali okolnosti nisu navedene.

Čini se da su brodovi zapeli u ledu i da je 22. travnja 1848. godine 105 preživjelih krenulo pješke kako bi pronašli kopno, no nitko od njih nije preživio. 

Kanadski istraživači su osamdesetih godina prošlog stoljeća objavili da su pronašli tijela članova ekspedicije na otoku Beecheyju i da su preminuli od hladnoće, gladi i trovanja hranom. 

Izvor/ Foto © Kerigma-Pia/h/