Ante Starčević

[adrotate group="1"]
  • Piše: Marko LESKOVAR

Ante Starčević, rođen je u malom mjestu, zvanom Veliki Žitnik, koji se nalazio u blizini Gospića ( 23. svibnja 1823. ). Otac mu se zvao Jakov Starčević a majka Milica, iz Široke Kule. Bio je hrvatski političar, publicist i književnik. Bavio se i europskom poviješću, filologijom, filozofijom, pisanjem pjesama, dramom i prevoditeljstvom. Pučku školu je završio je u malom Klancu. Starčević se od ( 1839.) školovao u Zagrebu, te je ( 1843.) završio klasičnu gimnaziju. Bilo je to vrijeme poznatog Ivana Kukuljevića Sakcinskog i stoljeće Hrvatskog narodnog preporoda. Nakon toga, mladi Starčević je postao sjemeništarac u Senju, te je nakon toga studirao teologiju u tadašnjoj mađarskoj Pešti, koja je danas područje grada Budimpešte. Doktor filozofije, postao je ( 1846.) te se uskoro odlučio boriti za slobodu i neovisnost tadašnje Hrvatske, koje se tada nazivala Kraljevina Hrvtaske, Slavonije i Dalmacije. Nakon toga, uz ostale velike dužnosti, radio je do ( 1861.) u odvjetničkom uredu. Iste godine su ga u Hrvatskom saboru izabrali kao zastupnika kotara Hreljin-Grobnik. Već slijedeće godine je suspendiran, te je kao protivnik režima osuđen na mjesec dana zatvora. Za zastupnika u Hrvatskom saboru, opet su ga birali ( 1865. ) pa (1871.) i opet ( 1878.) ! U Hrvatskom saboru, bio je uporan zagovornik hrvatske neovisnosti. Protivio se upravnim i državnim vezama Hrvatske s Austrijom i Mađarskom. Stranku prava, osnovao je ( 1861.) sa Eugenom Kvaternikom. Habsburgovce je smatrao najvećim neprijateljima hrvatskoga naroda. Želio je oživiti uspomenu na hrvatske velikaše Petra Zrinskoga i Krstu Frankopana. Starčević je utamničen nakon Kvaternikove bune u Rakovici i pogubljenja njihovih pristaša, koji su htjeli da se hrvatska osamostali ( 1871.). Objavio je i afirmativni članak o Osmanskom Carstvu i islamu. Nakon ( 1878.) iznova je izabran za zastupnika u Hrvatskome saboru, čijim je zastupnikom ostao sve do smrti ( 1896. ). Napisao je i nekoliko drama, možda najpoznatija, jest upravo ona prva zvana “ Porin “ iz ( 1851.). Prvi je upozorio na opasnost velikosrpske ideje prema Hrvatskoj. Ante Starčević umro je ( 28. veljače 1896. ) u Zagrebu. Pokopan je na groblju, uz crkvu sv. Mirka, u Šestinama iznad Zagreba. Na njegovom posljednjem ispraćaju, navodno je bilo oko trideset tisuća ljudi. Kasnije , za vrijeme Jugoslavenskog socijalizma “tzv. Udba “ ( Udruga državne bezbednosti ) pratila je, tko to polaže vijence, kraj njegovog spomen – poprsja. Već za života, zvali su ga ocem domovine.

.